KAKO JE PROŠLA GODINA JUBILEJA

RIM, 2. 1. (AR) – Rim je, ako se može tako reći, u ovoj godini bio grad Božjega mira. U njemu su se okupili na zajedničkoj proslavi Jubileja pripadnici nekada zaraćenih strana. U njemu se takoðer u prigodi proslave Jubileja svećenika okupio rekordni broj koncelebranata u povijesti. Možemo s pravom reći da je Veliki jubilej predstavljao jedinstveni dogaðaj u povijesti Crkve. Zauvijek će se pamtiti Jubilej mladeži prireðen uz svetkovinu Velike Gospe. Nezaboravne su slike sa susreta Pape i dva milijuna “zvijezda zornica”, kako je Papa nazvao upravo toliko okupljenih mladih na prostranoj poljani rimskog predgraða Tor Vergata. Mladi svih boja kože okupljeni oko Ivana Pavla II. označili su važnu stranicu u povijesti suvremene Crkve. Simbolizirali su njezinu neprolaznu mladost i vitalnost. Nezaboravne su i slike bdijenja ispunjenoga čarobnim zvucima glazbe i pjesmom mladih, dirljivim svjedočanstvima, velikom radošću. U ozračju bezbroja živopisnih boja, ganutljivih izražaja duhovnosti i zajedništva Papa nije znao kako sakriti suze i radost. U mističnom ozračju Tor Vergate koju je obasjavalo svjetlo dva milijuna svijeća Papa je poručio mladima da ne pristanu u novom stoljeću biti oruða nasilja i uništenja. Papa ih je pozvao i da se ne mire sa svijetom u kojem ostala ljudska bića umiru od gladi, ostaju nepismena ili bez posla te da brane ljudski život od njegova začeća do prirodne smrti. Jedan od dubokih znakova ovoga Jubileja, upravo njegov spomen po kojemu će se uvijek pamtiti, jest pomirenje i oproštenje. Na potrebu opraštanja i traženja oproštenja podsjetio je Papa već u svom apostolskom pismu o pripremi Jubileja “Nadolaskom trećeg tisućljeća”. No Papa nije želio da to bude samo “mrtvo slovo” već je to pokazao i vlastitim primjerom. Naime na prvu korizmenu nedjelju Papa je, klečeći pred drevnim križem sv. Marcela, u tijeku posebnoga pokorničkog bogoslužja u vatikanskoj bazilici ispovjedio grijehe Crkve i zamolio oproštenje: za grijehe počinjene u služenju istini; za grijehe protiv jedinstva Kristove ljubavi; za grijehe u odnosu na Izrael; za grijehe protiv ljubavi, mira, ljudskih prava i poštivanja kultura i religija; za grijehe protiv dostojanstva žene i jednakosti spolova; te na kraju za grijehe na području temeljnih prava osobe.No i sinovi su Crkve, nastavio je Papa, u tijeku povijesti zbog svoje vjere bezbroj puta bili izloženi tlačenjima, nasilju i progonima. Stoga, kao što oprostiše žrtve tih nepravdi tako i mi praštamo, rekao je tada Papa. Ne smiju se zaboraviti niti tri Papina putovanja u Svetoj godini. Papa je najprije, želeći ostvariti, kako je sam rekao, svoj veliki san, krajem veljače pohodio Egipat. Posjetom gori Sinaj tako je započeo svoj pohod mjestima vezanim uz povijest spasenja. Nepunih mjesec dana nakon toga Papa je tjedan dana proboravio u Svetoj Zemlji. Na kraju, sredinom svibnja posjetio je portugalsko svetište Fatima gdje se 1917. godine Gospa ukazala malim pastirima. Papa je tom prigodom proglasio blaženima dvoje vidjelaca, Francisca i Jacintu Marta. Beatifikaciji je bila nazočna i treća, i danas od troje djece još jedina živa vidjelica, sestra Lucia dos Santos koja danas ima 93 godine i klauzurna je redovnica u samostanu u Coimbri. Papa se ujedno došao ponovno zahvaliti Gospi Fatimskoj što mu je spasila život u atentatu koji se dogodio upravo na njezin blagdan 13. svibnja 1981. godine u kojemu je bio teško ranjen. On sam je svoje tadašnje spašavanje više puta označio kao djelo Gospe Fatimske. Bio je to i treći Papin posjet tome svetištu koje je prethodno pohodio godinu dana nakon atentata 1982. te 1991. takoðer na dan Gospe Fatimske. Krajem lipnja objavljen je i tekst trećeg dijela glasovite “Fatimske tajne” koja govori o stradanjima Crkve u 20. stoljeću i atentatu na Papu. Upravo u Svetoj godini 2000., kada je proslavio svoj 80. roðendan, Ivan Pavao II. dostiže svoj cilj: uvodi čovječanstvo u treće tisućljeće kršćanstva što mu je nakon izbora za Papu 1978. godine prorokovao njegov zemljak, kardinal Stefan Wyszynski. U Svetoj je godini Papa je proglasio svetima 148 blaženika a blaženima 54-ero Slugu Božjih dakle ukupno 202 blaženika i svetaca.

 

Please follow and like us:

Be the first to comment on "KAKO JE PROŠLA GODINA JUBILEJA"

Leave a comment

Your email address will not be published.


*


Social media & sharing icons powered by UltimatelySocial