VELIKI BROJ HODOČASNIKA IZ ISTOČNIH ZEMALJA

RIM, 8. 1. (AR) – Predsjednik Središnjeg odbora za proslavu velikog jubileja, kardinal Roger Etchegaray, prilikom predstavljanja, zajedno s tajnikom odbora, nadbiskupom Crescenziom Sepeom, Apostolsko pismo, koje je na koncu Velikog Jubileja Papa Ivan Pavao II. uputio svjetskoj, a posebno vjerničkoj javnosti, osvrnuo se i na bilancu jubilejskih dogaðaja. Organizatori su bili posebno iznenaðeni velikim brojem hodočasnika iz istočno-europskih zemalja, odakle ih je stiglo nekoliko milijuna. I nacionalna hodočašća isticala su se s tog područja. Uz nacionalna hodočašća iz Argentine i Meksika stigla su hodočašća iz Poljske, Slovačke, Latvije, Estonije, Litve, Maðarske, Ukrajine, Rumunjske i Bosne i Hercegovine. Iz Italije je stiglo 150 biskupijskih hodočašća, a iz ostalih krajeva svijeta pedesetak. Gotovo desetak ih je stiglo iz Hrvatske. Tijekom jubileja je prireðeno 30 staleških proslava sa stotinjak hodočašća. Nadbiskup je Sepe primjetio kako je na Trgu Svetog Petra održano 350 večernjih jubilarnih molitava, a u bazilici Svete Marije velike okupljali su se svakog mjeseca bolesnici, a svake se subote molila sveta krunica. U pet javnih kuhinja podijeljeno je dnevno oko 2.500 toplih obroka. Crkva je ostvarila brojne pothvate solidarnosti. Od onoga što je ostalo Odboru za proslavu velikog jubileja Papa je odlučio sagraditi u Rimu gostinjac za invalidne hodočasnike. Broj se hodočasnika povećao i u drugim hodočasničkim mjestima, počevši od Pompeja, gdje se njihov broj povećao za 50%. Nadbiskup je Sepe primjetio kako je sveta godina po prvi put proslavljena u republikama bivšeg Sovjetskog saveza, u Sjevernoj Koreji i čak u Narodnoj republici Kini. Prigodom proslave velikog jubileja mladih u Rimu u glavnom gradu Sudana, Khartoumu, okupilo se 10.000 mladih iz obližnjih afričkih zemalja. Središnji odbor za proslavu velikog jubileja stavit će studentima, koji namjeravaju pisati doktorsku radnju o toj pojavi, sav materijal. Ovaj se povijesni dogaðaj – prema riječima nadbiskup Sepea – odrazio i na socijalnom području. Veliki je jubilej bio laboratorij u kojem se kovalo čovječanstvo trećeg tisućljeća. Posijano je sjeme, koje će sigurno uroditi plodovima. Papa je nabacio teme o kojima će se i dalje raspravljati. Neki rezultati postaju već očiti. Vlade i meðunarodne ustanove su u svoj dnevni red uvrstile neke od tih tema i problema, počevši od opraštanja vanjskog duga siromašnih zemalja, društvene pravde, očuvanja prirode, uvjeta zatvorenika do pomoći siromašnim zemljama i najzapostavljenijim društvenim slojevima. Nadbiskup je Sepe naveo kako bi polovica od četrdesetak najzaduženijih zemalja mogla doskora uživati povlastice tih meðunarodnih mjera, do kojih je došlo, zahvaljujući ustrajnim i nepokolobevim pozivima Svetog oca. Spomenuo je i činjicu da je 79 zemalja omogućilo proslavu jubileja meðu zatvorenicima. Desetak je zemalja tu proslavu popratilo i konkretnim pothvatima pomilovanja zatvorenika. Posebno su bili zapaženi ekumenski i meðuvjerski pothvati. Kardinal je Etchegaray primjetio kako su ostvarene sve stvari, koje je predvido Papa Ivan Pavao II. u svojoj pobudnici “Nadolazeće treće tisućljeće”, osim općeg kršćanskog skupa, za kojega se ipak nada da bi moglo doskora doći. Uz vjersku stranu jubilej je imao i nekih drugih konkrentih plodova. Pomoću mreže Intraneta povezane su sve Apostolske nunciajture i Biskupske konferencije. U Tiskovnom uredu Svete Stolice tijekom godine akreditiralo se 9.000 novinara, a 800.000 korisnika interneta kontaktiralo je podatke Svete Stolice. Jubilej je završen. Hodočašće se kršćanskog života nastavlja. Sada je potrebno – istaknuo je na kraju nadbiskup Sepe – svijetu dati vjerodostojnu snagu vječnog ideala, koji ostavlja tragove u svim civilizacija i osmišljava naše ovozemaljsko hodočašće.

 

Please follow and like us:

Be the first to comment on "VELIKI BROJ HODOČASNIKA IZ ISTOČNIH ZEMALJA"

Leave a comment

Your email address will not be published.


*


Social media & sharing icons powered by UltimatelySocial