DESETA SINODA: REDOVITIM SJEDNICAMA DOPODNE SUDJELOVAT ĆE I PAPA

VATIKAN, 01. 10. (AR) – Papa Ivan Pavao II. svečanom svetom misom u bazilici svetog Petra, otvorio je jučer (30. rujna 2001.) Desetu redovitu biskupsku sinodu, koja je svoj rad započela danas (1. listopada 2001.) s raspravom o temi: “Biskup služitelj Evanðelja Isusa Krista za nadu svijeta”. Na radovima sinode sudjeluje 280 sinodskih otaca, od kojih su 161 predstavnici biskupskih konferencija, desetorica predstavljaju redovničke zajednice, jedanestorica predstavljaju patrijarhate i metropolije istočnih Crkvi, 32 je imenovao Papa, 27 predstavljaju ustanove Svete Stolice. Njima će pomagati 15 stručnjaka teologa, a 23-ica, meðu kojima su i neki predstavnici drugih kršćanskih zajednica, bit će samo promatrači. Redovitim sjednicama dopodne sudjelovat će i Papa. Hrvatsku Biskupsku konferenciju ne će predstavljati, kako je bilo prvotno predviðeno, zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, već dubrovački biskup Želimir Puljić, a Bosansko-hercegovačku vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. Sinoda se odvija u vrijeme jakih napetosti i neizvjesnosti zbog ratnog vihora, koji je zahvatio svijet. Diplomacija Svete Stolice, a napose Papa Ivan Pavao II. je u više navrata prošlih dana iznio stajalište Crkve i pozvao odgovorne na razboritost. Problemi rata i mir nisu na dnevnom redu Sinode biskupa, ali će se biskupi vjerojatno pozabaviti tim problemom i zauzeti zajedničko stajalište kako bi jače i djelotvornije mogli sudjelovati u donošenju odluka pojedinih zemalja.Talijanski katolički tisak naziva ovaj najviši skup crkvenih predstavnika, na kojem sudjeluje 280 sinodskih otaca, sinodom na kojoj će se raspravljati o nadi u svijetu zahvaćenom olujom. Polazeći od teme sinode: “Biskup služitelj Evanðelja Isusa Krista za nadu svijeta”, komentari ističu kako su biskupi u službi nade. Potrebno je reagirati pred znakovima klonulosti, očaja i beznaða. Prema pisanju talijanskog katoličkog tjednika “Famiglia cristiana” potrebno je braniti siromahe pred neobuzdanom globalizacijom, dijalogizirati s pripadnicima drugih vjeroispovijesti i posijati sjeme pravde u svijetu. Radni dokument od 130 stranica, kojim raspolažu biskupi, opširno obraðuje biskupsku službu pod pastoralnim i teološkim vidikom. U dokumentu, meðutim, dolazi do izražaja i jaka zabrinutost za biskupsko poslanje u tvrdoj suvremenoj stvarnosti. Već se na prvim stranicama realistički navodi kako je svijet izgubio povjerenje u Boga. Posebno se ističu rizici, kojima je izložen mir. Neke prijetnje koje ugrožavaju mir potječu iz prošlog stoljeća, kao što su razaranja, selidbe, etnički sukobi i bijeda. Drugi proizlaze iz nedavnih ratnih sukoba, koji su izazvali duboki jaz meðu kulturama i narodima. Na raznim se stranama pojavljuju vjerski fundamentalizmi, neprijatelji dijaloga i mira. Dokument se potom osvrće na posljedice globalizacije, tvrdeći kako se nemilosrdna logika gospodarskih programa nadahnjuje isključivo na neobuzdanom liberizmu, kojim bogati postaju sve bogatiji, a siromašni sve siromašniji, jer su isključeni iz razvojnih programa. Radni dokument biskupske sinode, koja sutra započinje u Vatikanu, primjećuje kako neki s pravom već govore o novom svjetskom neredu. U tom dramatičnom stanju biskupi moraju odigrati važnu ulogu kako bi svi društveni slojevi uživali ista prava i na području raspodjele bogatstva. Posebna je pozornost posvećena meðuvjerskom dijalogu. Radi se u prvom redu o doktrinalnom dijalogu za koji katolici moraju biti dobro pripravljeni. Meðuvjerski se dijalog proširuje i na raznovrsne svakodnevne odnose meðu pripadnicima raznih vjeroispovijesti. Taj se dijalog mora odvijati u uzajamnom poštivanju i boljem meðusobnom upoznavanju. To je – prema radnom dokumentu redovite sinode biskupa, koja će trajati do 27. listopada 2001. – dijalog života, u kojem pripadnici raznih vjera uzajamno svjedoče vlastite ljudske i duhovne vrednote, kojima promiču miran suživot i suradnju oko stvaranja pravednijeg, bratskijeg i solidarnijeg društva. Osim ekumenskog i meðuvjerskog dijaloga biskupi moraju biti promicatelji pravde i mira. Za mir su svi odgovorni, jer se mir postiže svakodnevno s tisuću malih čina. Meðutim mir grade proroci i mirotvorci. Ti arhitekti mira moraju postojati u prvom redu u crkvenim zajednicama, koje predvodi biskup. Moglo bi se dakle reći – zaključuje radni dokument redovite sinode biskupa – da je temeljna dužnost biskupske pastoralne djelatnosti promicanje istinske kulture dijaloga i mira. Talijanski katolički dnevnik “Avvenire” ističe kako ovaj redoviti skup, na kojem su okupljeni predstavnici gotovo 5000 biskupa iz cijeloga svijeta, ima posebno značenje, jer će nakon sinoda, koje su 1980. raspravljale o obitelji, 1987. o laicima, 1990. o svećenicima i 1994. o redovnicima, rasvijetliti ulogu biskupa u Crkvi i u društvu. Taj je skup meðutim značajan i zbog toga što se održava na početku trećeg tisućljeća. Ako želimo s uspjehom odgovoriti na pitanja, koja se na početku novog tisućljeća spontano postavljaju: kuda ide čovječanstvo i koji su njegovi ciljevi, onda moramo slijediti voðe, koji će znati voditi stado i pokazati pravi put, koji vodi u vječni život.

 

Please follow and like us:

Be the first to comment on "DESETA SINODA: REDOVITIM SJEDNICAMA DOPODNE SUDJELOVAT ĆE I PAPA"

Leave a comment

Your email address will not be published.


*


Social media & sharing icons powered by UltimatelySocial