POVIJEST KONZISTORIJA TRAJE NEŠTO VIŠE O DESET STOLJEĆA

VATIKAN, 22. 1. (AR) – Ivan Pavao II. najavio je novi konzistorij koji će se održati 21. veljače 2001. uoči proslave Katedre Sv. Petra kada će imenovati 37 novih kardinala čija je imena obajvio u nedjelju 21. siječnja 2001. prije molitve anðeoskog pozdravljenja. Papa je kazao da “postoje još mnoge osobe, meni tako drage, koje svojim zalaganjem u službi narodu Božjem zaslužuju biti uzdignute na kardinalsku čast. Nadam se da ću u budućnosti imati priliku posvjedočiti, na ovome svijetu, njima i zemljama kojima pripadaju svoje poštivanje i ljubav”, kazao je Papa. Inače, povijest konzistorija traje nešto više o deset stoljeća. Zbor kardiala nedjeljnim Papinim objavljivanjem 37 imena se povećao. Kardinalski kolegij 21. veljače će se okupiti sa svojih 178 članova, od kojih 127 izbornika. Povijest Konzistorija započinje u prvoj polovici devetog stoljeća; ali konszistorij kao vladajuće tijelo Crkve ustanovljen je u XI stoljeću. Konsistoriji su se u pravilu održavali u rezidencijalnoj papinoj palači. Tek nakon 1870. Vatikan je postao jedino sjedište kardinalkih skupština. Dakle famozni konzistoriji izvan Rima održani su u Gaeti 1849. a sazvao gaje Sveti Pio IX., ili drugi kao onaj koji je sazvao Pio VI. 1782. u Beču i 1804. Pio VII. u Parizu. Od 1059. kardinali su ekskluzivni izbornici papa. Izmeðu 1200. i 1400. kardinala nije bilo više od trideset. Sisto V. je povećao broj kardinala na 70. Zanimljivo je da u prvim vremenim povijsti Crkve biskupsko dostojanstvo nije bilo obligirano pristupiti kardinalskoj časti. To je postalo 1962 sa Ivanom XXIII. Njegov nasljednik Pavao VI. je odredio 1973. maksimalni broj kardinala birača na 120. Od ove je granice odstupio Ivan Pavao II. u nekima od osam konzistorija koje je on sazvao.

Please follow and like us:

Be the first to comment on "POVIJEST KONZISTORIJA TRAJE NEŠTO VIŠE O DESET STOLJEĆA"

Leave a comment

Your email address will not be published.


*


Social media & sharing icons powered by UltimatelySocial