RIM, 29/03/2019 (AR) – Ive Livljanić je od gradonačelnika Zadra pod opsadom srpskih paravojnih i JNA snaga postao prvi hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici, a koju je dužnost obavljao od 1992. do 1998. U knizi “Od Svetog Grgura do Svetog Petra” (nakladnik: Hrvatski institut za povijest), koja je predstavljena u ponedjeljak (25. ožujka) uvečer u Papinskom hrvatskom zavodu Sv. Jeronima u Rimu, Livljanić opisuje i javnosti manje znani dio povijesti, odnosno kako su studenski prosvijedi 1959. bili ugušeni. Dakle, nisu bili studenski prosvijedi samo 1968., vać i devet godina prije kada se izvikivalo “Mi smo gladni, dajte nam kruha”.

Prisutne je pozdravio rektor zavoda Sv. Jeronima don Bože Radoš, pa sadašnji veleposlanik Hrvatske pri Svetoj Stolici Neven Pelicarić, a o sadržaju knjige su govorili recenzent prof. Josip Mihaljević, te urednici dr. Josip Kajinić i dr. Jakša Raguž iz Hrvatskog instituta za povijest. Na koncu je govorio Livljanić, koji osim što je podsjetio na svoje studenske dane i one provedene u zatvoru, je iznio i svoja iskustva kao gradonačelnik Zagra, a zatim i ona u Rimu gdje je predstavljao Hrvatsku.

“Na Sv. Grguru bio sam zatočen pod optužbom za rušenje države, kontrašpijunažu, pripadnost HOP-u za kojeg ja tada prvi put čujem… Kada danas neki govore o našem socijalizmu kao o socijalizmu s ljudskim licem, moram reći da ni ja niti oko 100.000 političkih zatvorenika nismo uspjeli vidjeti to ljudsko lice. Oni koji drže panegirike ‘najvećem sinu naših naroda i narodnosti’ zaboravljaju da je on bio na čelu totalitarnog sustava koji se nemilosrdno obračunavao sa svojim neistomišljenicima”, kazao je Livljanić. Prvi hrvatski veleposlanik, koji je prije toga bio “samo” gradonačelnik Zadra i kako i sam kaže nije imao nikakvog diplomatskog iskustva, prisijetio se i kako je s Hrvatima u Rimu djelovao kako bi se što je moguće više doznalo stanje u Hrvatskoj početkom devedesetih godina. Livljanić se u zavodu Sv. Jeronima ponovno našao u svojem domu.

Raguž je govorio o Livljanićevu djelovanju tijekom rata u Zadru, te o njegovim pregovorima sa srpskim generalom Ratkom Mladićem kako bi JNA prestala držati grad pod opsadom. Možda ta Livljanićeva sposobnost za pregovaranje i nalaženje riješenja bila ključna i u njegovu veleposlaničkom poslu u Vatikanu.