ar-news
ITALIJA: UMRO MARCO PANNELLA BORAC ZA LJUDSKA PRAVA PDF Ispis E-mail
Politika
Autor ar-news   
četvrtak, 19. svibanj 2016. 15:33

RIM, 19/05/2016 (AR) - Marco Pannella (86), osnivač talijanske Radikalne stranke i jedan od najvećih boraca za ljudska prava u Italiji, umro je danas u Rimu u 13 sati. Zahvaljujući njemu doneseni su zakoni o rastavi braka, kao i o pobačaju, a koji nisu odbačeni ni na referendumima koje su promicali tadašnja Demokršćanska stranka i Katolička crkva. Pannella je bio već duže bolestan, a za njegovo zdravstveno stanje gotovo svakodnevno se zanimao i papa Franjo.

„Veliki politički čelnik koji je označio povijest ove države svojim bitkama, pokoji puta kontroverznima, ali uvijek hrabrima i s otvorenim licem. Bio borac i lav sloboda“, izjavio je talijanski premijer Matteo Renzi.

Pannella je bio zastupnikom u talijanskom parlamentu od 1976. do 1992. Osamdesetih godina osnovao je Transnacionalnu radikalnu stranku, koja je imala i svoj krak u Zagrebu. Koncem osamdesetih godina Marco Pannella dolazio je u Zagreb i poticao višestranačje u tadašnjoj Jugoslaviji. Polovicom osamdesetih godina, dok se još nije naslučivalo kako će se Jugoslavija raspasti, Pannella je pred jugoslavenskim veleposlanstvom u Rimu manifestirao za ulazak Jugoslavije u Europsku zajednicu.

 

Njigova bitka za ljudska prava bila je nenasilna, kao Mahatme Gandhija, čiji se lik i nalazi u grbu Radikalne stranke. Marco Pannella u Osijeku je odjenuo uniformu hrvatske vojske. Bio je uvijek na strani napadnutog.

 
ITALIJA: SURADNJA LUKA SJEVERNOG JADRANA PDF Ispis E-mail
Ekonomija
Autor ar-news   
četvrtak, 19. svibanj 2016. 14:34

RIM, 19/05/2016 (AR) - Predsjednica regije Furlanije julijske krajine, Debora Serracchiani, govori o novim infrastrukturama, posebno na prostoru Jadransko-jonske makro regije, te naglašava kako „izgradnja zidova i barijera na granicama ne rješava migratorsku krizu“. U razgovoru za talijansku novinsku agenciju (Agenzia Nova), koja nam je ustupila tekst, Serracchiani kaže kako „migratorski tok treba upravljati u europskom kontekstu“, jer same pojedine države ne mogu riješiti krizu takvih dimenzija.

Eventualno zatvaranje talijansko-austrijske granice na Brenneru nanjelo bi, prema proračunu saveza transportnih poduzeća (Conftrasporto), štetu od 140 milijardi eura za Italiju i susjedne države.

Više...
 
VATIKAN: KAKVU EUROPU SANJA PAPA FRANJO PDF Ispis E-mail
Politika
Autor ar-news   
subota, 07. svibanj 2016. 10:03

VATIKAN, 07/05/2016 (AR) - Sanjam Europu novih života, za koju migrant ne čini kazneno djelo, koja ne odbacuje siromašne, stare i bolesne osobe, koja svoje građane ne smatra brojevima, kazao je papa Franjo u govoru vrhovnim predstavnicima europske vlasti, koji su došli u Vatikan da mu (6. svibnja 2016.) uruče nagradu Karlo Veliki. Prije svečanosti uručivanja nagrde, Papa se susreo s predsjednikom Europskoga parlamenta Martinom Shultzom, predsjednikom Vijeća Europe Donaldom Tuskom i predsjednikom Europske Komisije Jeanom Claudom Junckerom, koji su i govorili na svećanosti dodjele nagrade u Kraljevskoj dvorani vatikanske palače. Papa se posebno susreo s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, koja je zatim, kao i talijanski premijer Matteo Renzi, španjolski kralj Fili VI. i drugi, prisustvovala svećanosti.

Europo, što ti se dogodilo?, pitao se više papa Franjo i podsjetio na utemeljitelje Europe koji su sanjali ujedinjenu Europu kojoj u naše vrijeme prijeti rasulo. Što ti se dogodilo humanistička Europo, braniteljice ljudskih prva, demokracije i slobode? Što ti se dogodilo Europo, zemljo pjesnika, filozofa, umjetnika, glazbenika, pisaca? Što ti se dogodilo, Europo, majko naroda, velikih muškaraca i žena, koji su znali braniti život i žrtvovati se dostojanstvo svoje braće? Zašto su se ugasili ideali tvojih utemeljitelja pa se danas „gleda samo vlastiti probitak“, a svatko se zatvara u posebne ograde?, inzistirao je pitanjima papa Franjo.

Više...
 
VATIKAN: PAPA FRANJO KAŽE KAKO DRŽAVE MORAJU BITI SEKULARNE PDF Ispis E-mail
Religija
Autor ar-news   
četvrtak, 19. svibanj 2016. 14:11

VATIKAN, 19/05/2016 (AR) – Papa Franjo govorio o sekularnosti države, o ispravnom shvaćanju općeg misijskog poslanja Crkve, migraciji i suživota muslimana i kršćana, kao i o kanonskom statusu tradicionalističkog Svećeničkog bratstva sv. Pija X., u  razgovoru za francuski katolički dnevnik La Croix. Kazao je kako „Europa ima kršćanske korijene i na nama je kršćanima odgovornost da te korijene zalijevamo. Ali, to mora biti u duhu služenja, kao onog u obredu pranja nogu. Kršćanska dužnost prema Europi je upravo takva služba“.

Poneka osoba „plaši govora o kršćanskim korijenima Europe koji poprima trijumfalistički ili čak osvetnički ton“, a i papa Ivan Pavao II. je, primjerice, „o tim korijenima progovarao na miran način“, kazao je Franjo.

„Ne mogu se nerazumno širom otvoriti vrata“ Europe, priznao je Papa, komentirajući svoju gestu dovođenja skupine izbjeglica u Vatikan na povratku s Lezbosa. Istaknuo je, međutim, dublje pitanje: Zašto ima toliko izbjeglica? Uzroke toga vidi u ratovima, koje omogućuju trgovci oružjem. Ipak je napomenuo da proizvodnja oružja može biti opravdana u obrambene svrhe.

Pitanje svjetskog gospodarskog sustava se pretvorilo u idolatriju novca. Velika bogatstva čovječanstva pala je u ruke manjine stanovništva, kazao je Papa i naglasio kako „potpuno slobodno tržište ne funkcionira. Tržišta su po sebi dobra, ali zahtijevaju uporište, treću stranu ili državu koja bi ih nadzirala. Drugim riječima, potrebno je socijalno tržišno gospodarstvo“.

Papa u potpunosti odbacuje program getoiziranja izbjeglica. „Potrebno ih je integrirati. U Burxellesu, teroristi su bili Belgijanci, djeca selilaca, ali su odrasli u getu. U Londonu, novi gradonačelnik“,  sin pakistanskih imigranata i musliman, „prisegnuo je službu u katedrali“. To pokazuje potrebu da Europa iznova otkrije „svoju sposobnost za integraciju“.

Jedan uzor u tome vidi u Grguru Velikom, papi koji je pregovarao s tadašnjim barbarima, a koji su potom integrirani u društvo. „Ta integracija je potrebnija danas zato što Europa, zbog sebičnog traženja blagostanja, doživljava teški problem opadanja stope rađanja“.

Je li strah od islama ono što stoji u pozadini straha od prihvaćanja selilaca? „Mislim da danas nema straha od islama kao takvog, nego od ISIS-a i njezinih osvajačkih ratova, koji se dijelom vuku iz islama. Istina je da je ideja osvajanja inherentna u duši islama“, rekao je Papa.

Suživot kršćana i muslimana je moguć. „Ja dolazim iz zemlje gdje zajedno žive u dobrim odnosima. Muslimani dolaze častiti Djevicu Mariju i sv. Jurja“, kazao je Franjo.

Osvrnuo se i na odnos države i religije te francuski model laicizma.

„Države moraju biti sekularne. Konfesionalne države loše završavaju. To ide protiv tijeka povijesti. Vjerujem da inačica laicizma, sa solidnim zakonima koji jamče vjersku slobodu, nudi dobar okvir“,  smatra Papa i naglašava kako „smo svi jednaki kao Božja djeca s vlastitim osobnim dostojanstvom. Međutim, svi moraju biti slobodni i izvanjski očitovati svoju vjeru. Ako muslimanka želi nositi veo, mora to moći učiniti. Isto tako ako katolik želi nositi križ“.

S obzirom na konkretni model Francuske, istaknuo je da se ponekad pretjera u laicizmu. To pretjerivanje „proizlazi iz gledanja na religiju kao na pod-kulturu, umjesto na cjelovitu i zasebnu kulturu. Bojim se da taj pristup, koji je razumljiv kao nasljedstvo Prosvjetiteljstva, i dalje postoji. Francuska treba napraviti korak naprijed po tom pitanju te prihvatiti da je otvorenost transcendenciji pravo za sve“, kazao je Franjo.

Papa Franjo odgovara novinaruU sekularnom kontekstu, kad se radi o pitanjima poput eutanazije ili istospolnih brakova, „na parlamentu je da raspravlja, argumentira, objašnjava, razmatra ta pitanja. Tako društvo raste. Međutim „kad se zakon jednom usvoji, država mora također poštovati savjest. Pravo na prigovor savjesti mora se prepoznati unutar svake pravne strukture zato što je ono ljudsko pravo, uključujući vladine službenike, koji su ljudska bića“, kazao je Franjo i naglasio kako bi to bio „istinski oblik laicizma“.

"Ne možeš pomesti u stranu argumente katolika samo tako da im kažeš kako 'govore kao svećenik'. Ne, oni se temelje na vrsti kršćanskoga razmišljanja koje se u Francuskoj iznimno razvilo“.

Istaknuo je opasnost od klerikalizma. To je „grijeh koji čine dvije strane, poput tanga! Svećenik želi klerikalizirati laike, a laici traže da ih se klerikalizira, zato što je to lakše“. Napomenuo je da je u Buenos Airesu poznavao puno dobrih svećenika koji bi svakog sposobnog laika htjeli učiniti đakonom. „Ne, neka ostane laik“, objasnio je Franjo.

„Klerikalizam je osobito značajan u Latinskoj Americi. Ako je pučka pobožnost snažna, to je zato što je ona jedina laička inicijativa koja nije bila klerikalizirana. Kler to ne shvaća“.

Više...
 
VATIKAN: PAPA FRANJO IDE NA OTOK LEZBOS PDF Ispis E-mail
Religija
Autor ar-news   
srijeda, 06. travanj 2016. 19:31

VATIKAN, 06/04/2016 (AR) - Papa Franjo otputovat će na otok Lezbos, najvjerojatnije 15. travnja, kako bi posjetio izbjeglice. Nakon što je bio na talijanskom otoku Lampedusi, sada ponovno putuje u srce Sredozemlja kako bi se susreo s ženama, djecom i muškarcima koji bježe iz ratnih zona na Srednjem istoku.

 

Bit će to kratko putovanje i na Lezbosu će Franju dočekati nadbiskup Atene Ieronimos II., patrijarh Konstantinopolija Bartolomeo I., te grčki predsjednik Prokopis Pavlopoulos i grčki premijer Alexis Tsipras.  Franjo pohodi mjesto na kojem ljudi pate i odlučio je tijekom Svete godine milosđa da će jednom mjesečno odlaziti na mjesta tragedije. Europa koja godinama raspravlja o svojim kršćanskim korijenima, podiže zidove kako ne bi prihvatila izbjeglice i plaća Erdoganovoj Turskoj kako bi ona prikrila prljavu savijest Europljana. Gotovo nema dana u kojem papa Franjo ne upućuje svoje molitve izbjaglicama s ratnih prostora i drugih neljudskih situacija. Poziva sve europske narode na suradnju za zbrinjavanja tih izbjeglica.

 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Stranica 4 od 459

We use cookies to improve our website and your experience when using it. Cookies used for the essential operation of the site have already been set. To find out more about the cookies we use and how to delete them, see our privacy policy.

I accept cookies from this site.

EU Cookie Directive Module Information