VATIKAN: IMA LI FATIMSKA GOSPA TAJNI PDF Ispis E-mail
Autor ar-news   
petak, 12. svibanj 2017. 10:44

VATIKAN, 12/05/2017 (AR) - Papa Franjo otputovao je 12. i 13. svibnja na svoje 19. putovanje izvan Italije u Portugal, u Fatimsko svetište, gdje se prije stotinu godina, trima malim pastirima, Franji i Jacinti Marto, te Luciji Dos Santos,  ukazala Gospa. Moto Papina pohoda glasi: „S Marijom, hodočasnik u nadi i u miru“.

Susret s Gospom je za vidioce bilo iskustvo milosti što je postiglo da se zaljube u Isusa, kazao je Franjo prije nekoliko dana članovima Papinskoga portugalskog kolegija u Rimu, koje je primio u audijenciju. Kao nježna i dobra učiteljica, Marija je male vidioce uvela u intimno poznavanje trojstvene ljubavi i dovela ih do toga da Boga iskuse kao najljepšu zbilju ljudske opstojnosti, kazao je Franjo koga će na hodočašću u Fatimu  pratiti i portugalski kardinal José Saraiva Martins, bivši pročelnik Zbora za proglašenje svetih, a upravo je objavio knjigu „Fatimski događaj“. I za današnje društvo događaj je aktualn, jer ono što je Gospa kazala malim pastirima nužno je potrebno današnjem čovjeku, drži kardinal Martins.

Mali pastiri iz Fatime, Franjo i Jacinta Marto, bit će proglašeni svetima 13. svibnja, nakon što su 2000. godine proglašeni blaženima. Gospa se bratu i sestri, Franji i Jacinti Marto, ukazala 1917. godine, i to prvi put upravo 13. svibnja. S njima je bila i njihova sestrična Lucija Dos Santos, koja je preminula 2005. godine u 99. godini. Franjo i Jacinta su umrli još kao djeca, u vrijeme epidemije Španjolske gripe, kada su imali 11 i 10 godina. Bili su djeca, pastiri, gotovo nepismeni, ali njihov je život bio bogat vjerom, ljubavlju i molitvom, objasnio je kardinal Angelo Amato, pročelnik Zbora za proglašenje svetih.

Dakle, povijest fatimskoga svetišta započinje 13. svibnja 1917. godine kada se, usred ratnih razaranja za vrijeme Prvoga svjetskog rata, Blažena Djevica Marija u mjestu Cova da Iria, u blizini Fatime u Portugalu, ukazala trima malim pastirima. Gospa se djeci ukazivala idućih pet mjeseci, uvijek 13. u mjesecu, osim u kolovozu, kada im se ukazala 19. pošto 13. nisu mogli doći na mjesto ukazanja (Cova de Iria), jer ih je upravitelj Ourèma, općine pod koju spada Fatima, „zadržao“ kako bi mu otkrili njihovu tajnu. Posljednjem ukazanju, 13. listopada 1917, nazočilo je 70.000 ljudi. Kasnije se Gospa još dva puta ukazala Luciji, koja je u međuvremenu postala redovnica, zapovjedivši joj slavljenje pet prvih subota u mjesecu. Godine 1919. gradi se kapela ukazanja, a bazilika se počinje graditi 1928. godine da bi bila posvećena 7. listopada 1953. Fatima postupno dobiva službenu crkvenu potvrdu kao marijansko svetište svjetskih razmjera: godine 1930. mjesni biskup potvrđuje autentičnost ukazanja, a 1931. portugalski biskupi posvećuju Portugal Bezgrešnom Srcu Marijinu. Godine 1942. papa Pio XII. posvetio je Bezgrešnom Srcu cijeli svijet, a 1951. u Fatimi je okončana Sveta jubilarna godina. Papa Pavao VI. hodočasti u Fatimu na pedesetu obljetnicu ukazanja 13. svibnja 1967, a Ivan Pavao II. odlazi 13. svibnja 1982. zahvaliti Fatimskoj Gospi za preživjeli atentat kada je na rgu Svetog Petra 13. svibnja 1981. na jjega pucao turski terorist Ali Agca. Ivan Pavao II. još dva puta odlazi u Fatima, 1991. te 2000. godine kada obznanjuje i tzv. treću tajnu Gospe od Fatime. Benedikt XVI. pohodio je Fatimu 2010. godine. Dakle, Franjo je četvrti papa u pohodu Fatimskoj Gospi.

Gospa je, uz ostalo, vidiocima najavila Drugi svjetski rat, zatim pad bezbožnog komunističkog režima u Rusiji, ali treća Gospina poruka ostajala je tajnom sve do 2000. kada je Ivan Pavao II. kazao kako je on bio bijeli biskup u krvi, sliku koju je Gospa ispričala djeci. Tu treću tajnu poznavali su samo pape i njihovi najbliži suradnici. U poruci je bilo napisano da će biskup u bijelom (a to je Papa) proliti svoju krv na trgu u Rimu. To se dogodilo kada je na Ivana Pavla II. počinjen atentat.  Metak koji je izvađen iz njegova tijela Ivan Pavao II. je darovao biskupu u Fatimi koji je dao da ga se ugradi u krunu kojom je okrunjen kip Gospe u Fatimi. Na veličanstvenom događaju proglašenja blaženim Francisca i Jacinte u Fatimi je 13. svibnja 2000. godine bilo oko milijun vjernika hodočasnika.

Pet papa je znalo treću tajnu Gospe iz Fatime, ali i jedan Hrvat, kardinal Franjo Šeper nasljedivši talijanskog kardinala Alfreda Ottavianija na čelu Kongregacije za nak vjere.  Naime, pismo koje je časna sestra Lucia uputila u Vatikan bilo je pohranjeno u Kongregaciji za nauk vjere. Osim papa i pročelnici bivšeg Sant’Uffizia su treću tajnu. Prve dvije tajne su obznanjene 1937. U prvoj se govori o postojanju pakla, a u drugoj se govori kako će Rusija proširiti po svijetu svoje grijehe, komunizam, te da će doći do još jednog strašnijeg rata od Prvog svjetskog. Tu se spominje da će Drugi svjetski rat izbiti za pontifikata Pia XI, a izbio je za pontifikata Pia XII. No, tu ima razlika u povijesnom shvačanju početka Drugog svijetskog rata i onome što je najavljivala Gospa. Naime povjesničari uzimaju 1939. kao početnu godinu Drugog svjetskog rata i tada je papom bio Pio XII, ali okupacija i aneksija Austrije bila je 1938. a tada je papom bio Pio XI. To je jedan detalj koji daje pravo onima koji drže da su tek događaji objasnili Gospine najave, te se i zbog toga s trećom tajnom čekalo tako dugo iako je za nju u popratnom pismu Lucia kazala da može biti obznanjeno poslije 1960.

Prvi papa koji je pročitao poruke bio je Pio XII. Zapravo drži se da je treća tajna stigla u Vatikan 1941. i zna se da ju je papa Ivan XXIII. (1958-1963.) pročitao 1959. u prisutnosti svoga tajnika i šefa Sant’Uffizia. Papa Pavao VI. (1963-1978.) je ne samo pročitao tajnu, nego je na 50-tu godišnjicu ukazanja Gospe otišao u Fatimu i susreo se sa časnom sestrom Lucijom. Upravo te 1967. je prvi puta jedan visoki vatikanski dužnosnik u javnosti govorio o trečoj tajni. Kardinal Ottaviani je te godine kazao da je „Lucia zadržala tajnu”. Zbog navršenih godina Ottaviani 1968. odlazi u mirovinu i nasljeđuje ga hrvatski kardinal Franjo Šeper, koji je također bio upoznat s tajnom ali je nije objavljivao.

Papa Ivan Pavao I. koji je 1978. bio na Petrovoj stolici samo 33 dana, od 26. kolovoza do 28. rujna, ali je još kao venecijanski nadbiskup, kardinal Albino Luciani, u ožujku iste godine posjetio Fatimu i Luciju. On mu je prorekla da će postati papom, ali i što bi mu se moglo dogoditi. Njegova smrt u Vatikanu bila je obavijena raznim tajnama, pa se govorilo i da je bio otrovan, ali mu je jednostavno popustilo srce. Ivan Pavao II. je pročitao treću tajnu i već je o njoj počeo govoriti 1980. Tijekom jednog svog putovanja, u Njemačku, te godine najavio je veliku patnju za sebe, biskupe i crkvu. Godinu dana kasnije na njega je pucao turski terorist Ali Agca, koji je i tijekom procesa govorio o Gospi iz Fatime, povezanosti treće tajne s njegovim činom itd.

 

Premda treća tajna iz Fatime više nije tajnom, ipak i danas pljeni maštu.

Share this post

 

We use cookies to improve our website and your experience when using it. Cookies used for the essential operation of the site have already been set. To find out more about the cookies we use and how to delete them, see our privacy policy.

I accept cookies from this site.

EU Cookie Directive Module Information